Važnost boravka djece na zraku

Važnost boravka djece na zraku

Mnogo pažnje u vrtiću posvećeno je preventivnoj zdravstvenoj zaštiti djece, a ona se ostvaruje različitim aktivnostima predviđenim planom i programom u skladu sa potrebama djeteta. Kroz svakodnevni rad poduzimaju se mjere u cilju očuvanja zdravlja te sprječavanje nastanka i širenja bolesti. U tu skupinu spada i boravak na svježem zraku. Boravak na otvorenom prostoru i svježem zraku ima pozitivan utjecaj na cjelokupan psihofizički razvoj djeteta, djeluje blagotvorno na zdravlje djeteta. To je jedan od načina jačanja dječjeg organizma, stvaranja otpornosti i sprečavanja širenja infekcija.
Kretanjem i trčanjem ubrzava se disanje, strujanje zraka je brže pa se tako i bolje „čiste“ dišni putovi. Povoljno djeluje na organe za kretanje, krvotok i živčani sustav, te na socijalizaciju djece i na stvaranje pozitivne slike o sebi. Izlaganje suncu podiže raspoloženje, potiče proizvodnju vitamina D, blagotvorno djeluje na upalna zbivanja kože. Pomaže se resorpcija tvari koje su potrebne za iskorištavanje kalcija i fosfora koji su važni elementi u izgradnji kostiju i zubića. Djeca koja borave na svježem zraku, u prirodi, samostalnija su, bolje spavaju, lakše se koncentriraju, jačaju društvene vještine, fizički su spretnija, a razvijaju i veće razumijevanje za prirodu i okoliš. Baš kao i kod odraslih, priroda i kod djece smanjuje stres.

Boravak djece na otvorenom dio je aktivnosti u sva četiri godišnja doba, planira se u skladu s vremenskim uvjetima i ovisno o dobi djeteta. Igrajući se na otvorenom djeca pokazuju svoju prirodnu radost i radoznalost, razvijaju se vještine na svim razvojnim područjima i zadovoljava potreba za kretanjem. Vrijeme je bitan faktor jer pruža djetetu iskustvo boravka na zraku u svim godišnjim dobima. Da bi se boravak na otvorenom i kvalitetno odradio mora biti zadovoljeno niz uvjeta. O starosti djeteta i vremenskim uvjetima ovisi koliko će dijete provesti vremena na otvorenom. Temperatura ispod nule nije prepreka boravku na otvorenom. Djeca mogu biti na igralištu i na temperaturama do  -10℃, ako nema vjetra, magle i jakog mraza. Tijekom zimskog perioda aktivnosti na otvorenom se planiraju u najtoplijem dobu dana.

Roditelji se često pitaju dali će se dijete razboljeti ako je zimi vani, odgovor je „Ne“.
Zašto?
U zatvorenom prostoru zbog lošijih mikroklimatskih uvjeta (suhi zrak, smanjena vlaga) dolazi do sušenja sluznice nosa, smanjenja lučenja sluzi, smanjuje se funkcija nosnih dlačica koje pročišćuju zrak, pa stoga „nečisti“ zrak ulazi u pluća. Najvažnije su mjere prevencije bolesti svakako boravak na otvorenom, svakodnevno provjetravanje prostorija u kojima borave djeca, kao i redovito i pravilno pranje ruku. Da bi djeca boravila na otvorenom moraju imati odgovarajuću odjeću i obuću, prilagođenu godišnjem dobu. Odjeća mora biti praktična i primjerena aktivnostima, kako ne bi sputavala dijete u njegovim aktivnostima te da omogući regulaciju tjelesne topline. Djeca u neposrednom kontaktu sa zemljom, blatom i pijeskom dobivaju mogućnost razviti taktilnu percepciju. Istražujući tlo i pronalazeći u njemu različite biljne i životinjske organizme otkrivaju svijet prirode kojoj pripadaju, uče o zakonitostima i promjenama kroz godišnja doba.

 

Posao odgojiteljica u vrtiću tijekom jednog dana

Tijekom dana odgojiteljice planski brinu o izmjeni različitih aktivnosti u vrtiću, na dvorištu i povremeno izvan vrtića. Organizira, promatra i vodi aktivnosti s cijelom grupom, manjom grupom djece ili pojedinim djetetom vodeći računa o dobi djeteta, njegovim interesima i trenutnoj specifičnosti djetetova razvoja. Smisao planskog rada je omogućiti djetetu da razvija sve svoje sposobnosti i nauči kako samostalno i odgovorno zadovoljavati svoje potrebe. U svim situacijama djeca mogu izabrati što će, s kim će, kako i koliko dugo će se baviti odabranom aktivnošću. U našem vrtiću nastojimo sve sobe dnevnog boravka obogatiti različitim materijalima, sredstvima, igračkama. Time stvaramo bogatije uvjete kako bi se djeca i odgojitelji različitih odgojnih grupa zajednički družili, igrali, stvarali i spontano učili jedni od drugih, koliko je to (epidemiološki) moguće uslijed promjenjivih vremena
 

 
Prehrana

Prehrana

Pravilna je prehrana važna u svakoj životnoj dobi, no, to se osobito odnosi na razdoblja u kojima se dijete najbrže razvija. Predškolsko razdoblje je vrijeme intenzivnog rasta i razvoja djeteta, a pravila prehrana jedan je od ključnih faktora djetetova kvalitetnog i cjelovitog rasta i razvoja. Osim izravnog učinka na rast i razvoj, prehrana može utjecati na pojavu određenih patoloških promjena kao i na pojavu kroničnih bolesti u odrasloj dobi. Usto, djetinjstvo je vrijeme kada se formiraju prehrambene navike koje će pojedinac nositi cijeli život.

Uzevši u obzir da djeca koja pohađaju vrtić provedu tamo značajan dio vremena, vrlo je važno hranu servirati u obrocima s ustaljenim rasporedom, u količinama i kvaliteti koja poštuje najbolji predviđeni energetski unos i raznovrsnu zastupljenost namirnica. Treba voditi računa o tome da se sastavom isti obroci ne ponavljaju često, odnosno izbjegavati monotoniju jela.

U vrtiću su organizirana tri obroka (doručak, ručak, užina), jedan međuobrok (voće) te zajutrak za djecu koja dolaze na jutarnje dežurstvo.
Doručak započinje u 8:00 i traje do 8:30 sati u svim odgojnim grupama.
Ručak se odvija od 11:30 – 12:00 h. U vrijeme pripreme za ručak, vrijeme ručka i pripreme za popodnevni dio dana, odmor ili druge aktivnosti djece rade zajedno s obje odgojiteljice.
Užina je iza 14:00 sati, djeca koja su spavala postupno ustaju i pripremaju se za užinu i druge aktivnosti.

 

Savjeti kako roditelji mogu olakšati period adaptacije

  • uskladite stavove o vrtiću unutar obitelji
  • imajte suradnički i pozitivan stav prema vrtiću
  • boravite s djetetom u vrtiću tijekom prvog dana
  • uključujte se u aktivnosti u odgojnoj grupi vašeg djeteta
  • potičite dijete na druženje s drugom djecom i odraslima
  • razvijajte samostalnost djeteta u hranjenju, higijenskim navikama i pospremanju igračaka kod kuće (primjereno dobi i mogućnostima djeteta)
  • poštedite dijete dodatnog stresa poput odvikavanja od pelena, bočice ili dude (učinite to u neko drugo vrijeme, ali nikako ne za vrijeme prilagodbe)
  • budite dosljedni pri dovođenju djeteta u vrtić, pri ostavljanju djeteta kratko i srdačno se rastanite, a ne dramatično i dugo (rastanak je bolan i za dijete i za roditelja i treba ga skratiti na minimum)
  • izmjenjujte informacije i dogovarajte se o svemu s odgajateljem ili članovima stručnog tima.
 
Dolazak djeteta u vrtić

Dolazak djeteta u vrtić

Mi preporučujemo:

  • da dijete dovedete do 8:00 sati ako planirate da dijete doručkuje u vrtiću jer će se tada moći pripremiti za doručak i u miru doručkovati,
  • ​ako imate običaj da s djetetom doručkujete kod kuće, dovedite ga do 8:30 sati jer će s drugom djecom i odgojiteljicom sudjelovati u pripremljenim aktivnostima koje se najčešće odvijaju u tom dijelu dana.
 

Važno!

  • Voditi evidenciju tjelesne temperature djeteta u za to potpisanu i za to predviđenu bilježnicu, kao napomenu stavite vrstu toplomjera i lokaciju mjerenja temperature (npr. u uhu, beskontaktni toplomjer, aksilarno tj. ispod pazuha, galijevim toplomjerom, digitalnim itd.)
  • Svakako po dolasku pratnja djeteta treba se upisati u bilježnicu svoje skupine, ako se mijenja osoba po odvođenju djeteta također se upisuje u evidenciju.
  • Molimo Vas da obavezno nosite zaštitne maske za lice i dezinficirate ruke po ulasku u prostorije vrtića. Djeca ne dezinficiraju ruke već po ulasku u odgojne skupine, odgajateljice će ih uputiti na pranje ruku u sanitarnom čvoru skupine. Također djeca u vrtiću ne nose maske.
 

Suradnja roditelja i vrtića

Dobra komunikacije roditelja i vrtića zahtijeva stalnu i otvorenu komunikaciji.

Oblici komunikacije koje primjenjujemo u našem vrtiću:  

  • inicijalni razgovor prilikom upisa djece u vrtić
  • roditeljski sastanci (informativni i komunikacijski)
  • individualni razgovori roditelja i stručnog osoblja vrtića
  • boravak roditelja u skupini djeteta
  • zajedničke aktivnosti djece, roditelja i odgojitelja,
  • kutić za roditelje,
  • različiti oblici pisane komunikacije

Najčešća komunikacija s vrtićem bit će s odgojiteljicama skupine u kojoj dijete boravi. S njima ćete komunicirati na početku ili kraju radnog dana. Takvi dnevni kontakti, ma koliko bili ubrzani omogućuju roditelju i stručnom osoblju vrtića razmjenu informacija o djetetu.Potrudite se uvijek pročitati što piše u KUTIĆU ZA RODITELJE. Na taj način ne samo što ćete doznati mnogo o aktivnostima vašeg djeteta, već ćete osoblju vrtića pokazati i da ste zainteresirani i da cijenite njihov rad.

 

KONTAKT INFO

Dječji vrtić Žabac Sveti Ivan Žabno 
Trg Karla Lukaša 6A
48214 Sveti Ivan Žabno
zabac@osiz.hr

Telefon: 
048/810-250

Matični broj: 5345570
OIB: 06594469766
IBAN: HR8124020061500092124 

 
O nama

O nama

Dječji vrtić Žabac Sveti Ivan Žabno predškolska je ustanova u kojoj se provodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje djece u dobi od navršene treće godine života do polaska u osnovnu školu. Redoviti primarni program obuhvaća programe odgoja i obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi te je nadopuna obiteljskom odgoju.

Osnivač vrtića i njegov vlasnik je Općina Sveti Ivan Žabno.

Dječji vrtić djeluje u jednoj centralnoj kući (Trg Karla Lukaša 6A, Sveti Ivan Žabno) i čine ga tri odgojne skupine, a to su Bubamare, Leptirići i Cvjetići. Sve su skupine mješovite, ustrojene sukladno odredbama Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe.

U vrtiću se provodi primarni desetosatni program ranog i predškolskog odgoja. U sklopu redovnog primarnog programa provodi se i program predškole. Vrtić čine tri odgojne skupina vrtićkog uzrasta. Sve su skupine mješovite, ustrojene sukladno odredbama Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe. 

Naša je misija pružanje kvalitetnog odgoja i obrazovanja djeci rane i predškolske dobi s područja općine Sveti Ivan Žabno. U svom djelovanju težimo stalnom otkrivanju mogućnosti za napredak i unapređivanje odgojno-obrazovnog rada. Navedeno postižemo jačanjem stručnih kapaciteta zaposlenika te intenziviranjem partnerskih odnosa s roditeljima.

Naša je vizija postati vrtić suvremenog identiteta u kojem ćemo dinamično živjeti i raditi na poticanju dječjih potencijala, poštivanju dječjih prava i uvažanju individualnih potreba djece. Budući da smo na samim počecima našeg rada, primarni zadatak tijekom pedagoške godine odnosit će se na uspostavljanje i njegovanje partnerskih odnosa na relaciji vrtić – dom.