Kutić za roditelje - Dječji vrtić

Dječji vrtić kao odgojno-obrazovna ustanova podliježe strogim higijensko - sanitarnim propisima koji jasno određuju standarde vezane za sigurnost i zdravstvenu ispravnost hrane u vrtiću. Vrtić kontinuirano radi na promicanju pozitivnih prehrambenih navika kod djece od najranije dobi te vodi brigu o djeci s posebnim potrebama u prehrani (alergije i dr.) 

Kako bismo zadovoljili gore navedene kriterije za proslave rođendana preporučujemo: 

• svježe voće 
• suho voće
• prirodni voćni sokovi
• keksi (Petit, Grancereale, Čajni kolutići, Sport keksi) 
• slane grickalice

Namirnice koje donosite moraju biti originalno zapakirane s urednom deklaracijom i rokom uporabe. 
Količine namirnica koje donesete neka budu simbolične/umjerene jer jednom otvoreni paket ne smije se čuvati i ponovno davati djeci. 
Nikako ne donosite sladoledne torte, torte i kolače domaće ili slastičarske proizvodnje.  

-Zdravstvena voditeljica

Mnogo pažnje u vrtiću posvećeno je preventivnoj zdravstvenoj zaštiti djece, a ona se ostvaruje različitim aktivnostima predviđenim planom i programom u skladu sa potrebama djeteta. Kroz svakodnevni rad poduzimaju se mjere u cilju očuvanja zdravlja te sprječavanje nastanka i širenja bolesti. U tu skupinu spada i boravak na svježem zraku. Boravak na otvorenom prostoru i svježem zraku ima pozitivan utjecaj na cjelokupan psihofizički razvoj djeteta, djeluje blagotvorno na zdravlje djeteta. To je jedan od načina jačanja dječjeg organizma, stvaranja otpornosti i sprečavanja širenja infekcija.
Kretanjem i trčanjem ubrzava se disanje, strujanje zraka je brže pa se tako i bolje „čiste“ dišni putovi. Povoljno djeluje na organe za kretanje, krvotok i živčani sustav, te na socijalizaciju djece i na stvaranje pozitivne slike o sebi. Izlaganje suncu podiže raspoloženje, potiče proizvodnju vitamina D, blagotvorno djeluje na upalna zbivanja kože. Pomaže se resorpcija tvari koje su potrebne za iskorištavanje kalcija i fosfora koji su važni elementi u izgradnji kostiju i zubića. Djeca koja borave na svježem zraku, u prirodi, samostalnija su, bolje spavaju, lakše se koncentriraju, jačaju društvene vještine, fizički su spretnija, a razvijaju i veće razumijevanje za prirodu i okoliš. Baš kao i kod odraslih, priroda i kod djece smanjuje stres.

Boravak djece na otvorenom dio je aktivnosti u sva četiri godišnja doba, planira se u skladu s vremenskim uvjetima i ovisno o dobi djeteta. Igrajući se na otvorenom djeca pokazuju svoju prirodnu radost i radoznalost, razvijaju se vještine na svim razvojnim područjima i zadovoljava potreba za kretanjem. Vrijeme je bitan faktor jer pruža djetetu iskustvo boravka na zraku u svim godišnjim dobima. Da bi se boravak na otvorenom i kvalitetno odradio mora biti zadovoljeno niz uvjeta. O starosti djeteta i vremenskim uvjetima ovisi koliko će dijete provesti vremena na otvorenom. Temperatura ispod nule nije prepreka boravku na otvorenom. Djeca mogu biti na igralištu i na temperaturama do  -10℃, ako nema vjetra, magle i jakog mraza. Tijekom zimskog perioda aktivnosti na otvorenom se planiraju u najtoplijem dobu dana.

Roditelji se često pitaju dali će se dijete razboljeti ako je zimi vani, odgovor je „Ne“.
Zašto?
U zatvorenom prostoru zbog lošijih mikroklimatskih uvjeta (suhi zrak, smanjena vlaga) dolazi do sušenja sluznice nosa, smanjenja lučenja sluzi, smanjuje se funkcija nosnih dlačica koje pročišćuju zrak, pa stoga „nečisti“ zrak ulazi u pluća. Najvažnije su mjere prevencije bolesti svakako boravak na otvorenom, svakodnevno provjetravanje prostorija u kojima borave djeca, kao i redovito i pravilno pranje ruku. Da bi djeca boravila na otvorenom moraju imati odgovarajuću odjeću i obuću, prilagođenu godišnjem dobu. Odjeća mora biti praktična i primjerena aktivnostima, kako ne bi sputavala dijete u njegovim aktivnostima te da omogući regulaciju tjelesne topline. Djeca u neposrednom kontaktu sa zemljom, blatom i pijeskom dobivaju mogućnost razviti taktilnu percepciju. Istražujući tlo i pronalazeći u njemu različite biljne i životinjske organizme otkrivaju svijet prirode kojoj pripadaju, uče o zakonitostima i promjenama kroz godišnja doba.

Tijekom dana odgojiteljice planski brinu o izmjeni različitih aktivnosti u vrtiću, na dvorištu i povremeno izvan vrtića. Organizira, promatra i vodi aktivnosti s cijelom grupom, manjom grupom djece ili pojedinim djetetom vodeći računa o dobi djeteta, njegovim interesima i trenutnoj specifičnosti djetetova razvoja. Smisao planskog rada je omogućiti djetetu da razvija sve svoje sposobnosti i nauči kako samostalno i odgovorno zadovoljavati svoje potrebe. U svim situacijama djeca mogu izabrati što će, s kim će, kako i koliko dugo će se baviti odabranom aktivnošću. U našem vrtiću nastojimo sve sobe dnevnog boravka obogatiti različitim materijalima, sredstvima, igračkama. Time stvaramo bogatije uvjete kako bi se djeca i odgojitelji različitih odgojnih grupa zajednički družili, igrali, stvarali i spontano učili jedni od drugih, koliko je to (epidemiološki) moguće uslijed promjenjivih vremena.
 

Pravilna je prehrana važna u svakoj životnoj dobi, no, to se osobito odnosi na razdoblja u kojima se dijete najbrže razvija. Predškolsko razdoblje je vrijeme intenzivnog rasta i razvoja djeteta, a pravila prehrana jedan je od ključnih faktora djetetova kvalitetnog i cjelovitog rasta i razvoja. Osim izravnog učinka na rast i razvoj, prehrana može utjecati na pojavu određenih patoloških promjena kao i na pojavu kroničnih bolesti u odrasloj dobi. Usto, djetinjstvo je vrijeme kada se formiraju prehrambene navike koje će pojedinac nositi cijeli život.

Uzevši u obzir da djeca koja pohađaju vrtić provedu tamo značajan dio vremena, vrlo je važno hranu servirati u obrocima s ustaljenim rasporedom, u količinama i kvaliteti koja poštuje najbolji predviđeni energetski unos i raznovrsnu zastupljenost namirnica. Treba voditi računa o tome da se sastavom isti obroci ne ponavljaju često, odnosno izbjegavati monotoniju jela.

U vrtiću su organizirana tri obroka (doručak, ručak, užina), jedan međuobrok (voće) te zajutrak za djecu koja dolaze na jutarnje dežurstvo.
Doručak započinje u 8:00 i traje do 8:30 sati u svim odgojnim grupama.
Ručak se odvija od 11:30 – 12:00 h. U vrijeme pripreme za ručak, vrijeme ručka i pripreme za popodnevni dio dana, odmor ili druge aktivnosti djece rade zajedno s obje odgojiteljice.
Užina je iza 14:00 sati, djeca koja su spavala postupno ustaju i pripremaju se za užinu i druge aktivnosti.

• uskladite stavove o vrtiću unutar obitelji
• imajte suradnički i pozitivan stav prema vrtiću
• boravite s djetetom u vrtiću tijekom prvog dana
• uključujte se u aktivnosti u odgojnoj grupi vašeg djeteta
• potičite dijete na druženje s drugom djecom i odraslima
• razvijajte samostalnost djeteta u hranjenju, higijenskim navikama i pospremanju igračaka kod kuće (primjereno dobi i mogućnostima djeteta)
• poštedite dijete dodatnog stresa poput odvikavanja od pelena, bočice ili dude (učinite to u neko drugo vrijeme, ali nikako ne za vrijeme prilagodbe)
• budite dosljedni pri dovođenju djeteta u vrtić, pri ostavljanju djeteta kratko i srdačno se rastanite, a ne dramatično i dugo (rastanak je bolan i za dijete i za roditelja i treba ga skratiti na minimum)
• izmjenjujte informacije i dogovarajte se o svemu s odgajateljem ili članovima stručnog tima.

Mi preporučujemo:

• da dijete dovedete do 8:00 sati ako planirate da dijete doručkuje u vrtiću jer će se tada moći pripremiti za doručak i u miru doručkovati,
• ​ako imate običaj da s djetetom doručkujete kod kuće, dovedite ga do 8:30 sati jer će s drugom djecom i odgojiteljicom sudjelovati u pripremljenim aktivnostima koje se najčešće odvijaju u tom dijelu dana.

• Voditi evidenciju tjelesne temperature djeteta u za to potpisanu i za to predviđenu bilježnicu, kao napomenu stavite vrstu toplomjera i lokaciju mjerenja temperature (npr. u uhu, beskontaktni toplomjer, aksilarno tj. ispod pazuha, galijevim toplomjerom, digitalnim itd.)
• Svakako po dolasku pratnja djeteta treba se upisati u bilježnicu svoje skupine, ako se mijenja osoba po odvođenju djeteta također se upisuje u evidenciju.
• Molimo Vas da obavezno nosite zaštitne maske za lice i dezinficirate ruke po ulasku u prostorije vrtića. Djeca ne dezinficiraju ruke već po ulasku u odgojne skupine, odgajateljice će ih uputiti na pranje ruku u sanitarnom čvoru skupine. Također djeca u vrtiću ne nose maske.

Dobra komunikacije roditelja i vrtića zahtijeva stalnu i otvorenu komunikaciji.

Oblici komunikacije koje primjenjujemo u našem vrtiću:  

• inicijalni razgovor prilikom upisa djece u vrtić
• roditeljski sastanci (informativni i komunikacijski)
• individualni razgovori roditelja i stručnog osoblja vrtića
• boravak roditelja u skupini djeteta
• zajedničke aktivnosti djece, roditelja i odgojitelja,
• kutić za roditelje,
• različiti oblici pisane komunikacije

Najčešća komunikacija s vrtićem bit će s odgojiteljicama skupine u kojoj dijete boravi. S njima ćete komunicirati na početku ili kraju radnog dana. Takvi dnevni kontakti, ma koliko bili ubrzani omogućuju roditelju i stručnom osoblju vrtića razmjenu informacija o djetetu.Potrudite se uvijek pročitati što piše u KUTIĆU ZA RODITELJE. Na taj način ne samo što ćete doznati mnogo o aktivnostima vašeg djeteta, već ćete osoblju vrtića pokazati i da ste zainteresirani i da cijenite njihov rad.