Nalazište Brezovljani slučajno je otkriveno prilikom radova na proširenju ceste 1971. god. u Prvim Brezovljanima odnosno Mihajlicima. Prvim iskopavanjima, koje je proveo prof. S. Dimitrijević 1973. god., istražen je zemunički radionički centar za proizvodnju keramičkog posuđa. Neke osobitosti u tipologiji i ukrašavanju keramike navele su prof. Dimitrijevića na izdvajanje posebnog brezovljanskog tipa soptske kulture.

Od 2002. god. Gradski muzej Križevci provodi kontinuirana sustavna istraživanja ovog nalazišta koje datira u prijelaz srednjeg na kasni neolitik (mlađe kameno doba), starosti oko 7000 god.

Dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je postojanje nekoliko segmenata ovog rasprostranjenog naselja; stambeno – radioničkog, radioničkog specijaliziranog za proizvodnju keramike te kultnog. Iskopavanjima je prikupljeno obilje keramičkog i litičkog materijala, a među nalazima se posebno izdvajaju ulomci keramike ukrašeni crvenim i oker slikanjem te mala keramička stilizirana figurica žene koja je predstavljala Veliku Božicu Majku.

Sveti Ivan Žabno i okolica i danas su poznati po naprednom stočarenju, posebno po govedarstvu.

Da bi unaprijedili govedarstvo u Svetom Ivanu Žabnu je 15. ožujka 1908. godine osnovana Hrvatska marvogojska udruga za uzgoj simentalskog goveda, prva i najznačajnija te vrste.

Čistokrvna simentalska goveda uvožena su iz Njemačke i Švicarske. U ovom kraju su se uzgajala goveda za rasplod i prodavala na širem području bivše države i balkana. Od 1908. do 1931. godine prodano je 3096 rasplodnih goveda, najviše bikova( tada nije bilo umjetnog osjemenjivanja). Kraj se znatno materijalno uzdigao, a stočari stekli veliki ugled.

U Svetom Ivanu Žabno 1912. godine osovan je Savez marvogojskih udruga Hrvatske i Slavonije. Na tim temeljima radi i unapređuje stočarstvo Hrvatski stočarski centar, sada Hrvatska poljoprivredna agencija.